IZ OGRANAKA

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru 3. prosinca u bjelovarskoj veleučilišnoj dvorani održano je predavanje odvjetnika, povjesničara i publicista Tomislava Jonjića Je li Jugoslavija prestala postojati: pouke slučaja ‘Perković’. Jonjić je govorio o terminima poput Jugosfera i Zapadni Balkan, koji se mogu čuti u medijima, žalu za Jugoslavijom u određenih novinara i književnika, (geo)političkim planovima inozemnih središta moći na prostoru bivše Jugoslavije, hrvatskoj poziciji u Bosni i Hercegovini, perspektivama Hrvatske kao suverene države u budućnosti.

Bit  Jonjićeva izlaganja činila je misao da je ideja jugoslavenstva mrtva, jer ne može se smatrati da je ta ideologija preživjela samim time što postoje stanoviti pojedinci ili marginalne skupine koje se s nostalgijom sjećaju Jugoslavije. „Slučaj Perković“ – smatra Jonjić – ne treba tumačiti primarno kao pokušaj zaštite jugoslavenskih simbola i sustava vrijednosti. Govoreći o tzv. ljevici i tzv. desnici, istaknuo je kako i jedna i druga igraju igru koja im je nametnuta izvana, ali je još veći problem što tu igru smatraju svojom.

(Davor Dijanović)

U povodu stote obljetnice rođenja pjesnika fra Janka Bubala 11. prosinca u Pastoralnom centru Čerin održana je književna manifestacija Susreti pod hrastom. U programu su sudjelovali fra Dario Dodig, fra Miljenko Šteko, fra Ivan Dugandžić, Šimun Musa, Krešo Šego i fra Miljenko-Mića Stojić. Susret su organizirali Župni ured Svetog Stjepana Čerina, Ogranak MH u Čitluku, Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne te Južni hrvatski ogranak DHK. U glazbenom dijelu programa nastupila je Frama Čerin. (G. G.)

Vesna Čučić nova je predsjednica dubrovačkog Ogranka. Na tu je funkciju izabrana na izvanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 5. prosinca u dvorani Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta Dubrovnik. Protukandidati u izboru za čelnu poziciju bili su Vinicije Lupis i Ante Šoljić. Za tajnicu članovi su izabrali Jelenu Obradović Mojaš, kojoj je protukandidatkinja bila Sanja Dražić. Novoizabrane dužnosnice Vesna Čučić i Jelena Obradović Mojaš svoje će funkcije obavljati do iduće redovite izborne skupštine za dvije godine. (G. G.)

U okviru manifestacije VIII. dani Matice hrvatske u Grudama – Božiću ususret –  29. studenoga u kinodvorani u Grudama svoje je aktivnosti predstavio vinkovački ogranak MH. Četrnaesta godišnjica Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići svetom misom, klapskim koncertom i otvaranjem izložbe slika akademskog kipara Zdenka Galića Vicića iz Gorice proslavljena je na Sv. Nikolu, 6. prosinca. U nastavku programa 19. prosinca Ogranak u Grudama predstavit će svoj nakladnički program. Manifestacija će kulminirati božićnim koncertom župnih zborova i drugih glazbenih organizacija s područja Općine Grude u nedjelju, 22. prosinca, u župnoj crkvi u Tihaljini s početkom u 18 sati. (G. G.)

U povodu 180. obljetnice smrti jaskanskoga književnika, svećenika i prosvjetitelja Tomaša Mikloušića u Centru za kulturu u Jastrebarskom održana je književna večer u organizaciji Matičina ogranka i Gradskog muzeja. O Mikloušićevu liku i djelu, osobito o njegovu Stoletnom kalendaru, govorili su doktor slavenske filologije Alojz Jembrih, povjesničarka znanosti Marijana Borić i profesor Niko Škrabe, dobri duh jaskanske kulture.

„Ova je knjiga bila dragocjena ljudima onoga doba, danas nam je i nezamislivo koliko“, istaknuo je Jembrih dodavši da se na 253 stranice Stoletnog kalendara mogu pronaći popisi svih blagdana i imena svetaca, vremenske prognoze po mjesecima, ali i popis hrvatskih kraljeva. Opsežan dio kalendara posvećen je savjetima o bavljenju gospodarstvom, poljoprivredom, peradarstvom i seoskim domaćinstvom, a djelo završava zabavnom pripovijesti. Jembrih je naglasio i jezičnu komponentu dragocjene knjižice, vrlo važne za tradiciju kajkavskoga narječja na kojem je Mikloušić stvarao i za koje se zalagao.

Marijana Borić, autorica nekoliko studija o kalendarima, osvrnula se na ulogu astrologije unutar Mikloušićeva, ali i drugih srodnih kalendara, koja je bila važna u ono doba. „Astrologija nama, povjesničarima znanosti, pokazuje kakva su bila prva egzaktna znanja naših predaka. U ovim je kalendarima znatna količina astrologije što je zanimljivo jer su ih pisali upravo svećenici“– istaknula je, naglasivši da su kalendari važan dio kulturne baštine svakoga kraja. Večer su nastupima uveličali učenici Glazbene škole Jastrebarsko i recitatori zavičajne poezije. (G. G.)

Obilježavanje 180. obljetnice nastanka budnice Još Hrvatska ni propala, koju je na tekst Ljudevita Gaja skladao Samoborac Ferdo Livadić, održano je 23. studenoga u samoborskom Ogranku MH. Svečanosti se pridružio i zbor Hrvatskoga pjevačkog društva Jeka, koji u Samoboru djeluje od 1874. i koji je još 1924,  o pedesetgodišnjici osnutka, u čast slavne budnice postavio spomen-ploču na pročelju Livadićeva dvorca. Zbor je izveo dvije skladbe, a u prigodnom govoru voditeljica povijesnog odjela Ogranka Ivanka Brekalo naglasila je značenje budnice Još Hrvatska ni propala u doba Hrvatskoga narodnog preporoda. Pročitan je i tekst Ljudevita Gaja o nastanku budnice, onako kako ga je zabilježio muzikolog Franjo Kuhač. Nakon svečanosti položen je vijenac na poprsje skladatelja Ferde Livadića u njegovu domu – danas Samoborskom muzeju. Obilježavanje obljetnice bila je još jedna od brojnih aktivnosti kojima Ogranak MH Samobor podsjeća svoje sugrađane na poznate ličnosti i događaje iz samoborske prošlosti. (G. G.)

Iscrpna monografija Sela i stanovi na Velebitu: svjedočanstva života od nastanka do nestanka Ane Lemić predstavljena je u organizaciji senjskog Ogranka MH i Planinarskog društva 26. studenoga u Osnovnoj školi S. S. Kranjčevića. O knjizi su uz autoricu govorili urednik izdanja Ivo Velić te njegovi suradnici na knjizi Josipa Velić i Branko Cindro.

U proteklih dvadeset godina Ana Lemić obišla je petstotinjak  sela i zaselaka, od kojih mnoga nisu više nastanjena, i rezultate svojih pionirskih istraživanja velebne planine sabrala u impozantnu knjigu na 744 stranice s 1.500 ilustracija. Nakladnici su knjige Ogranak MH u Gospiću, Hrvatska geološka ljetna škola i Laser plus d.o.o. Zagreb, a recenzenti akademik Tonko Maroević i Tatjana Kolak, dok su fotografije snimili i uredili Mario Jančić, Ana Lemić i Ante Vukušić. Djelo koje će zasigurno izazvati veliku pozornost kako čitateljstva, tako i planinara koji trajno pohode velebitske staze i vrleti, nakon Senja predstavljeno je i u Središnjici Matice u Zagrebu 9. prosinca. (G. G.)

Matičin četvrtak 28. studenoga u Muzeju Turopolja proslavio je svojih sto susreta. Predsjednik Ogranka MH u Velikoj Gorici, Stjepan Rendulić, zajedno s prisutnima, osvrnuo se na kronologiju kulturne manifestacije kao i na same početke organiziranja Četvrtka. Iako su susreti započeli još u prostorima Gimnazije, službeni početak Matičina četvrtka seže u 2009, kada je svoje mjesto dobio u dvorani Muzeja Turopolja, gdje se održava do danas. „Na dosadašnjim susretima izmjenjivali su se gosti, predavači, posjetitelji, ali Četvrtak je još tu s jednim ciljem, da promovira kulturu i hrvatski jezik, i to je ono čime se Velika Gorica može pohvaliti“, rekao je Rendić. Osim osvrta na susrete posjetitelji su mogli pogledati prigodnu izložbu, a za glazbeni dio večeri kao i protekle četiri godine pobrinuo se ansambl Zlatne godine. (Ana Peternac)

Bogate veze i suradnju Antuna Gustava Matoša s tadašnjim Zadrom predstavio je kroatist Tihomil Maštrović predavanjem u zadarskom ogranku MH 5. prosinca. Maštrović je podsjetio da Matoš nikad nije bio u Zadru, ali je s glavnim gradom Dalmacije na svršetku devetnaestoga i početku 20. stoljeća imao mnogobrojne književne i prijateljske veze. Maštrović je u tom kontekstu istaknuo da je Hrvatska knjižarnica u Zadru 1905. objavila Matoševu knjigu Ogledi, dodavši da je više pjesnikovih književnih priloga objavljeno u tada brojnim zadarskim časopisima, posebice u pravaškoj Hrvatskoj kruni don Ive Prodana. „Zadarski Narodni list objavljivao je njegove feljtone, a Matoš je komentirao književne putopise i rasprave zadarskih autora, osobito Rikarda Katalinića Jeretova. Godine 1914. Joso Joe  Matošić u Zadru je pripremio za izlaženje futuristički časopis Zvrk. Proslov za prvi broj časopisa napisao je vođa talijanskog futurizma i začetnik cijeloga pokreta Filippo Tomaso Marinetti. Među suradnicima časopisa treba izdvojiti Antuna Gustava Matoša, Ulderika Donadinija, F.T. Marinettija i druge. Iako pripremljen za tisak, časopis, zbog novčanih neprilika i dolaska Prvoga svjetskog rata, nikada nije objavljen.“

Na predavanju se moglo čuti da je posljednji govornik na pokopu Antuna Gustava Matoša u Zagrebu bio predstavnik pravaške mladeži Zadranin Ljubomir Maštrović, koji se više puta susreo s književnikom, o čemu će i pisati, kao prvi urednik Zadarske revije, časopisa Ogranka MH u Zadru, u prvim brojevima njegova izlaženja.

Tim predavanjem zadarski ogranak MH obilježio je 140. obljetnicu Matoševa rođenja, koja se navršava u ovoj godini, i 100. obljetnicu smrti, koja se navršava iduće godine.  (Anica Serdarević)